U srcu Viškog otoka: Tradicionalna ruralna arhitektura

Ove slike predstavljaji bogatu tradicionalnu ruralnu arhitekturu Viškog otoka. Kamene kuće koje vidite odražavaju karakter i dušu ovog mjesta. Organizirane su na zanimljive načine. U prizemlju se nalaze konobe i podrumi za vino, dok su spavaonice smještene na katovima. “Šufiti” ili potkrovlja često kriju “kužine” s otvorenim ognjištem. Pored kuće nalazi se gustirna, koja prikuplja kišnicu s krova. U ograđenom dvorištu blizu kuće smjestila se štala, poznata kao “bunjac”.

Viške gustirne, smještene uz kuću, imaju karakterističan element – gustirna je okružena popločanim prostorom i ograđena kamenim zidom, s pristupom preko kamenih stepenica.

Kuća izgrađena prije 250 godina

Prije otprilike 250 godina, izgrađena je prva kuća u obitelji Ivičević (ranije poznata kao obitelj Pribačić) u zaseoku Pribacićevo u Podhumlju.

Njihovo imanje u Podhumlju i danas nastavlja obiteljsku tradiciju njegovanja ognjišta. Okućnica je puna prekrasnog i njegovanog cvijeća, povrća i voćaka. Osim toga, nastavlja se i  tradicija prodaje vina, prošeka i maslinovog ulja.

Izvor: Poje i Pojori

Primjer tradicijske arhitekture s početka 20. Stoljeća

Stambena kamena katnica građena je početkom prošlog stoljeća. Karakteriziraju je dva luminara – svjetlarnika na južnom pročelju (sl. 8) te jedan na sjevernom.

Što se nekad jelo?

Nekad su ljudi na Visu jeli razna ukusna jela. Najčešće su jeli ribu, zelje, tjesteninu, meso i kolače kad su bili blagdani i posebne obiteljske svečanosti. Za ručak su pripremali brujet od srdela s mirisnom začinskom travom, tjesteninu s rajčicama zvanu manistra na pome, a za večeru bi jeli zelje, slanu ribu i posebno jelo zvano patakenjac. Patakenjac je jelo s uprženim rajčicama na maslinovom ulju, u koje bi se dodalo malo vode i dva-tri jaja, a onda bi se u tu umakastu smjesu umakali komadići kruha. Ako bi netko bio gladan između obroka, mogao bi jesti supu tj. umakati kruh ili dvopek u čašu vina, bevandu ili prošek. Nedjeljom su za ručak kuhali juhu od mesa.

Uzgoj vinove loze

Na Visu su ljudi jako voljeli baviti se poljoprivredom, posebno uzgojem vinove loze. Znali su da za dobivanje dobrog vina trebaju imati i dobru konobu. Svako kućanostvo je imalo konobu, koja se mogla nalaziti u prizemlju kuće ili u posebnoj zgradi namijenjenoj samo za čuvanje vina.

Zanimljivosti iz Visa

.Između dječje mašte i povijesne autentičnosti. Viška riva mijenjala se i razvijala tijekom godina, ali su ljepota i živost ostali neizbrisivi dio njenog identiteta.

Zgrada Hrvatskog doma

Društvo “Viški skup” osnovali su ljudi koji su jako voljeli svoj otok. Godine 1905. sagradili su Hrvatski dom u Luci uz pomoć viških iseljenika

Zgrada Hrvatskog doma izgleda posebno. Ima kameno prizemlje, visoke prozore na katu visoke prozore, bijele ukrase oko prozora i još jedan kat s prozorima na vrhu I tornjićem koji izgleda kao da je zaštitni dio zgrade.. Zidovi izgledaju kao da su od terakote, Unutra, u prizemlju je nekada bila kavana, a na katu je velika dvorana s galerijom koja zauzima dvije etaže. Danas se u Hrvatskom domu održavaju kulturne i društvene aktivnosti. Tamo djeluje i Gradsko glazbeno društvo te amatersko kazalište “Ranko Marinković”.

Zgrada Hrvatskog doma je jako važna za naš otok. Ona je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, što znači da je priznata kao dio naše kulturne baštine.

U 16. stoljeću, izgrađen je poseban kompleks zgrada s kulom na području Munjac koji je pripadao obitelji Jakša i kasnije obitelji Andreučić. Obitelj Jakša bila je jedna od najstarijih plemićkih obitelji na otoku Hvaru, a već su se u sredini 15. stoljeća spominjali i na otoku Visu.

Kuća Zamberlin

Kuća Zamberlin s dvorištem nalazi se na obalnom trgu u Kutu na otoku Visu. Izgrađena je u 16. stoljeću u kasnorenesansnom stilu.  

Palača Radošević

Hvarski plemić Frane Radošević sagradio je prekrasnu palaču u 17. stoljeću. Palača ima posebne balkone s kamenim stupićima i cvjetnim motivima s leptirima i školjkom. Najzanimljiviji dio je središnji balkon s reljefnim grbom na kojem je prikazan lav koji drži mač. U grbu su čak i početna slova imena graditelja, Frane Radoševića.

Kula Perasti

Kula Perasti izgrađena je 1617. godine. U zidovima su otvori za topove i puškarnice. U kulu se ulazilo kroz vrata na prvom katu, koja su bila povezana s Perastijevom kućom drvenim mostom. Kula je bila opremljena manjim brončanim topovima. Okolo kule bilo je zabranjeno graditi zidove, kuće i druge objekte koji bi ometali djelovanje topova unutar nje.